Čišćenje nakon poplave i sanacija vlage, korak po korak

Prvo pravilo: ne počinjete čišćenjem

Podrum je pun vode. Ili je pukla cijev pod kupaonicom i voda je ušla u susjednu sobu. Ili je nakon pljuska voda ušla kroz svjetlarnik.

Prvi refleks je uzeti krpu.

To je pogrešan redoslijed i najskuplja greška u cijeloj priči. Čišćenje nakon poplave je zadnji korak, ne prvi. Prije njega idu prekid izvora, uklanjanje vode i sušenje, i taj redoslijed ne postoji zbog pedantnosti nego zbog fizike.

Materijali koji su upili vodu otpuštaju je danima. Ako oprane i uredne površine zatvorite u prostoriju u kojoj su zidovi, estrih i namještaj još puni vlage, ta vlaga izlazi u zrak, kondenzira se i vraća se na vaše čiste plohe. Za dva tjedna imate miris, za mjesec dana mrlje.

Ovaj tekst opisuje redoslijed koji radi. Nećemo obećati da se sve može spasiti, jer ne može, i bolje je to znati odmah.

Korak 1: struja i voda, prije svega ostalog

Voda i električna instalacija u istom prostoru su opasnost koju ne procjenjujete sami na licu mjesta.

Struja

• Isključite struju za taj dio prostora na razvodnoj ploči, ako je ona na sigurnom i suhom mjestu.
• Ako je razvodna ploča u poplavljenom prostoru ili se do nje dolazi kroz vodu, ne ulazite. Zovite ovlaštenog električara ili distributera.
• Ne koristite utičnice, produžne kablove i uređaje u prostoru dok instalaciju ne pregleda struka.
• Uređaji koji su bili pod vodom ne uključuju se ni nakon što se osuše, dok ih ne pregleda serviser.

Voda

• Zatvorite glavni ventil ako je izvor unutarnji, dakle puknuta cijev, bojler, perilica ili crijevo.
• Ako voda dolazi izvana, provjerite otječe li i dalje i može li se dotok zaustaviti.
• Kod prodora iz stana iznad, obavijestite susjeda i upravitelja odmah.

Dokumentacija

Prije nego što išta pomaknete, fotografirajte. Široki kadar prostorije, pa detalji: visina vode na zidu, oštećene stvari, izvor. To vam treba za osiguranje i za upravitelja zgrade. Napravite popis oštećenog s približnom vrijednošću dok vam je sve pred očima.

Ako je voda došla iz kanalizacije ili s ulice, tretirajte je kao onečišćenu. Rukavice, čvrsta obuća, ne dirati lice rukama, pranje ruku nakon svakog ulaska.

Korak 2: uklanjanje vode nakon poplave

Cilj je maknuti svu slobodnu vodu što prije, jer svaki sat koji stoji znači dublje upijanje u materijale.

Čime se crpi

• Potopna pumpa za veće količine, uz osiguran odvod na mjesto s kojeg se voda neće vratiti.
• Mokri usisavač za ostatak i za manje površine.
• Gumene letve za guranje vode prema odvodu, ako odvod postoji.
• Krpe i upijači za zadnji sloj, u uglovima i ispod namještaja.

Redoslijed unutar koraka

1. Izbacite ili podignite sve što stoji u vodi, jer svaki predmet zadržava vodu ispod sebe.
2. Iscrpite slobodnu vodu.
3. Mokrim usisavačem prijeđite cijelu plohu, uključujući rubove i ispod ugradbenih elemenata.
4. Otvorite ono što skriva vlagu: sokle, donje ladice, stražnje stijenke ormara, spuštene stropove ako je voda došla odozgo.
5. Podignite tepihe i podne obloge koje se mogu podići, jer ispod njih voda ostaje najdulje.

Zašto se skida sokl

Voda se povuče uz rub zida i ostane iza sokla i ispod donjeg reda podne obloge. Ondje nema strujanja zraka i ondje se sušenje najsporije odvija. Sokl se skida i kod naizgled malog prodora.

Korak 3: sušenje, dio koji svi podcjenjuju

Sušenje nije čekanje. Sušenje je aktivan proces koji traži opremu, mjerenje i strpljenje, i on je najduži dio posla.

Odvlaživači

Odvlaživač izvlači vlagu iz zraka i skuplja je u spremnik. Kad je zrak suši, materijali otpuštaju vlagu u njega. To je mehanizam kojim se suši zid, ne pod otvorenim prozorom.

Odvlaživač radi u zatvorenoj prostoriji. To zvuči suprotno intuiciji, ali otvoreni prozori u vlažnom vremenu unose novu vlagu i uređaj radi uzalud. Prozori se otvaraju kad je vanjski zrak suši od unutarnjeg, dakle najčešće po suhom i vjetrovitom danu.

Ventilatori

Ventilatori usmjereni uz plohe ubrzavaju isparavanje jer razbijaju sloj zasićenog zraka uz površinu. Kombinacija odvlaživača i ventilatora radi znatno brže od bilo kojeg pojedinačno.

Grijanje

Umjereno grijanje pomaže jer topliji zrak prima više vlage. Pretjerano grijanje bez odvlaživanja samo premješta vlagu u druge dijelove prostora, gdje se kondenzira na hladnijim plohama.

Koliko traje

Ovdje nema pouzdanog roka jer sve ovisi o tome koliko je vode ušlo, u koje materijale i kakvi su uvjeti. Estrih i debeli zidovi suše se znatno dulje od gipsa i drva. Umjesto brojanja dana, mjeri se vlaga: vlagomjerom za materijale i mjerenjem vlažnosti zraka u prostoriji.

Kako znate da je gotovo

• Vrijednosti na vlagomjeru stabilizirale su se na razini usporedivoj s neoštećenim dijelom prostora.
• Odvlaživač u spremnik skuplja jedva nešto vode kroz cijeli dan.
• Folija zalijepljena na plohu preko noći ostaje suha s donje strane.

Dok ijedan od tih pokazatelja ne prolazi, nije osušeno, bez obzira na to kako izgleda i kako se čini na dodir.

Zašto se plijesan javlja unutar 48 sati?

Zato što spore plijesni postoje svugdje u zraku i čekaju samo tri stvari: vlagu, organski materijal i temperaturu sobnog raspona. Nakon poplave sve troje je prisutno odjednom. U vlažnom prostoru s dovoljno hrane u obliku gipsa, papira, ljepila i drva, rast može početi vrlo brzo, često unutar prva dva dana.

Zato je sušenje utrka, a ne rutina.

Korak 4: što se nakon poplave mora baciti, bez pregovaranja

Ovo je najteži dio razgovora s klijentom i dio u kojem se najviše griješi iz dobre namjere.

Neki materijali upiju vodu i ne mogu se osušiti iznutra na način koji bi bio siguran. Zadržavaju vlagu, hrane rast plijesni i vraćaju miris mjesecima nakon što je sve ostalo u redu.

Ide van

• Madraci. Jezgra madraca upije vodu, a osušiti je ravnomjerno praktički nije izvedivo. Madrac koji je bio u vodi se ne spašava.
• Iverica i medijapan. Nabubre, raslojavaju se i gube nosivost. Kuhinjski donji elementi i podnožja ormara od iverice nakon potapanja su gotovi.
• Namočena mineralna i staklena vuna. Slegne se i izgubi izolacijsko svojstvo, a zadržava vlagu.
• Gips ploče koje su bile pod vodom. Donji dio zida se reže do visine iznad linije namakanja i mijenja.
• Tepisi i tepisoni s podlogom od pjene. Podloga zadržava vodu i ne suši se.
• Papir, karton, knjige, arhiva. Osim ako se odmah zamrznu i suše posebnim postupkom.
• Hrana i lijekovi koji su bili u dodiru s vodom, uključujući zatvorenu ambalažu koja nije nepropusna.

Može se spasiti

• Masivno drvo, uz kontrolirano sušenje i kasniju obradu.
• Keramika, kamen, staklo, metal, plastika, uz čišćenje i dezinfekciju.
• Tekstil i odjeća, uz pranje na visokoj temperaturi ondje gdje materijal to dopušta.
• Tapecirani namještaj s jezgrom koja se može izvaditi i osušiti, uz naknadno dubinsko čišćenje namještaja. Kod dužeg namakanja ni to nije uvijek isplativo.
• Tepisi bez pjenaste podloge, uz brzo i temeljito pranje tepiha i potpuno sušenje.

Kako odlučiti

Postavite tri pitanja. Je li materijal upijajući i porozan. Je li voda bila čista ili onečišćena. Koliko je dugo stajala. Ako je odgovor da je porozan, voda onečišćena i stajala je dulje od jednog dana, odluka je gotovo uvijek ista.

Čuvanje predmeta koji zadržava vlagu ne štedi novac. Ono odgađa trošak i dodaje mu problem s mirisom i plijesni.

Korak 5: tek sada čišćenje nakon poplave i dezinfekcija

Kad je prostor osušen i kad je izbačeno ono što se mora izbaciti, dolazi ono što je većina htjela raditi prvog dana.

Redoslijed

1. Uklanjanje mulja i taloga mehanički, lopaticom i strugalicom, prije ikakvog mokrog rada.
2. Pranje svih ploha deterdžentom, odozgo prema dolje, s obaveznim ispiranjem.
3. Poseban prolaz na mjestima gdje se talog nakupio: uglovi, iza radijatora, ispod ugradbenih elemenata, u fugama.
4. Odvodi, sifoni i rešetke, koji nakon poplave gotovo uvijek zaudaraju.
5. Ispiranje čistom vodom i kupljenje mokrim usisavačem.
6. Dezinfekcija tek na čistoj podlozi, uz poštovano vrijeme kontakta, jer dezinficijens na prljavoj plohi troši se na organsku prljavštinu umjesto na mikroorganizme.
7. Ponovno sušenje nakon mokrog rada, jer ste upravo unijeli novu vlagu.

Ako je voda bila onečišćena

Kod vode iz kanalizacije ili s ulice pristup je stroži. Rukavice, maska, zaštitna odjeća, odvojen pribor koji se nakon posla zbrinjava, i temeljita dezinfekcija svih ploha do kojih je voda došla, uključujući donji dio zidova i unutrašnjost ormarića.

Miris

Nakon svega često ostaje ustajali miris mokrog materijala. Tu ima smisla ozonizacija, ali tek nakon što je prostor suh i čist. Ozon ne suši, ne čisti i ne rješava uzrok vlage. Ako ga pustite u prostor koji je još mokar, miris se vraća čim tretman prođe.

Zašto premaz preko vlage ne drži

Najčešća skraćenica nakon poplave zove se izolacijska boja. Zid je ružan, netko preporuči premaz koji pokriva mrlje, i tjedan dana kasnije sve izgleda dobro.

Dva mjeseca kasnije boja se mjehuri i otpada u ljuskama.

Što se dogodilo

Vlaga u zidu i dalje putuje prema van, jer je to jedini smjer u kojem može otići. Premaz je zatvorio površinu i stvorio barijeru. Vlaga se skuplja ispod nje i tlakom podiže sloj boje s podloge.

Uz to, vlažna podloga ne prima premaz kako treba, pa je i sama prionjivost slabija od početka.

Isto vrijedi za

• Nove gips ploče postavljene preko zida koji nije osušen.
• Laminat i vinil položene na estrih s previsokom vlagom.
• Keramičke pločice zalijepljene na vlažnu podlogu, koje se kasnije počnu odvajati.
• Silikon i fuge nanesene na mokru podlogu.
• Zaštitne premaze za beton u podrumu koji nije prethodno osušen.

Što je ispravno

Osušiti, izmjeriti, pa raditi. Ako je uzrok vlage vanjski, dakle prodor kroz zid, loša hidroizolacija ili kapilarna vlaga iz tla, premaz ionako ne rješava ništa nego samo skriva. Uzrok se rješava građevinski, i to se plaća jednom, dok se skrivanje plaća svaki put iznova.

Ako se na zidu već pojavila plijesan, ona se ne prebojava. Skida se mehanički i tretira, uz obavezno rješavanje uzroka, kako opisujemo i uz čišćenje podruma i prostora s vlagom.

Podrumi, spremišta i garaže nakon poplave

U Zagrebu su podrumi najčešća žrtva, jer su ispod razine terena i jer se u njima drži sve što nema mjesta gore.

Zašto su poseban slučaj

• Nema prirodnog strujanja zraka, pa sušenje traje najdulje.
• Zidovi su često neožbukani beton ili opeka koji upijaju puno vode.
• Sadržaj je pretežno karton, drvo i tekstil, dakle upijajući materijali.
• Odvod, ako postoji, obično je začepljen upravo kad zatreba.

Kako se radi

Prvo se prostor prazni potpuno, jer se u zatrpanom podrumu ne može ni crpiti ni sušiti. Glomazni otpad se izdvaja za odvoz. Zatim ide crpljenje, pa mehaničko uklanjanje mulja, pa pranje i dezinfekcija, pa dugotrajno sušenje s odvlaživačem u zatvorenom prostoru.

Kod garaža dolazi i pitanje ulja, jer poplavna voda u garaži gotovo uvijek nosi tragove ulja i goriva. Ta se voda ne pušta u odvod bez obrade, o čemu detaljno pišemo uz čišćenje garaža i parkirališta.

Spremišta u zgradi

Kod zajedničkih prostora treba dogovor s upraviteljem oko odvoza, pristupa i podjele troška. Za zgrade i tvrtke izdajemo R1 račun i radimo po dogovorenom terminu, uz zapisnik o odrađenom.

Što realno možemo, a što ne

Ovo je dio koji većina ponuda preskoči, pa ga stavljamo napismeno.

Što radimo

• Uklanjanje zaostale vode i mulja.
• Iznošenje i pripremu za odvoz oštećenog sadržaja.
• Sušenje prostora opremom, uz praćenje stanja.
• Temeljito čišćenje svih ploha i dezinfekciju nakon sušenja.
• Čišćenje odvoda, sifona i teško dostupnih mjesta.
• Uklanjanje mirisa nakon što je prostor suh i čist.
• Pranje tekstila, tepiha i namještaja ondje gdje ima smisla.

Što ne radimo

• Ne popravljamo instalacije i ne diramo električnu mrežu.
• Ne izvodimo hidroizolaciju ni građevinsku sanaciju.
• Ne procjenjujemo štetu za osiguranje, ali dokumentiramo zatečeno stanje.
• Ne obećavamo da će se sve spasiti, jer to nije istina.

Kada zvati

Što ranije. Idealno onda kad je izvor zaustavljen, a voda još stoji, jer se tada najviše može spasiti. Poziv nakon dva tjedna znači da je posao prešao iz sušenja u sanaciju plijesni, a to je skuplje i dugotrajnije.

Nakon sanacije obično slijedi generalno čišćenje cijelog prostora, jer prašina i talog dođu i do prostorija koje voda nije dotakla.

Cijena i kako nas dobiti

Čišćenje nakon poplave ne računa se paušalno jer se dva slučaja rijetko poklapaju. Na cijenu utječu kvadratura, količina vode, je li voda bila čista ili onečišćena, koliko je sadržaja za iznošenje i koliko dugo traje sušenje.

Orijentacijski, ovakav posao ulazi u raspon za čišćenje poslije radova, dakle 9 do 14 eura po kvadratu, uz minimalni izlazak od 70 eura. Sušenje opremom obračunava se posebno, prema trajanju. Svi rasponi po uslugama stoje u cjeniku, a konačna cijena se određuje nakon uvida.

Što diže cijenu: onečišćena voda, velika količina sadržaja za odvoz, teško dostupan podrum bez struje, dugo stajanje vode. Što spušta cijenu: brza reakcija, prazan prostor i dostupna struja i voda na licu mjesta.

Radimo u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, od Trnja i Sesveta do prigradskih naselja. Radno vrijeme je ponedjeljak do petak od 8 do 20 sati i subota od 9 do 18 sati. Za dogovor javite se preko kontakt obrasca ili nazovite 091 506 5024, a besplatnu ponudu šaljemo u roku od 24 sata.